Gdje investirati


UPOZORENJE:
U poslednjih nekoliko godina pojavila se masa KRIPTOVALUTA.
Budite jako pažljivi jer veći dio tih "kriptovaluta" su čista prevara i Poncijeve šeme.

NAJISPLATIVIJA ŠTEDNJA
Iskoristite porezne olakšice
Iskoristite porezne olakšice i uzmite godišnje i do

2.800,00 kn

Ostvarite najpovoljniju štednju!!!!!!

Investirajte u vlastito zdravlje

Najisplativija investicija je ona u vlastito zdravlje. Kada ste zdravi sve možete i sve donosi više radosti.

Na tom polju preporučamo najdjelatniji preparat za regeneraciju matičnih stanica i cijelog organizma


Kako do
najpovoljnijih kredita

Iskoristite dugogodišnje iskustvo i ostvarite najpovoljniji bankovni kredit, reprogram kredita...



MIROVINSKI FONDOVI
 
1. stup
•  je obvezan i u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - HZMO
•  temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti
•  danas zaposleni građani izdvajaju 15% bruto plaće za mirovine današnjih    umirovljenika
 
2. stup
•  je također obvezan
•  čine ga obvezni privatni mirovinski fondovi
•  u ovom stupu, zaposlenici 5% svoje bruto plaće izdvajaju na osobne račune (broj    računa je JMBG)
•  sredstva se uplaćuju u fond koji sami odaberete
•  fond možete promijeniti
 

Bolji fond - veća mirovina

Primjer: pretpostavimo da je razlika u prinosu 1% (kao što je u ovom trenutku između npr. Plavog i AZ fonda). Ako do mirovine imate 20 godina i ako Vaša brutto plaća iznosi 6.000 kn (netto oko 4.200 kn), ukupna imovina u fondu s prinosom od 7% godišnje iznosila bi oko 153.000 kn, a s prinosom od 6% oko 136.000 kn. Razlika je 17.000 kn ili oko 12,5%. A to znači i 12,5% veća mirovina iz II. stupa ako štedite u fondu koji ima prinos 1% veći od drugih fondova. Ukoliko do mirovine imate 25 god. razlika će biti oko 15,7% , a nakon 30 godina razlika će biti i više od 20% (oko 59.000 kn).

DRUGI MIROVINSKI STUP - OBVEZNI
 
 Posljednjom mirovinskom reformom određeno je da svaki zaposlenik a isto tako i honorarni zaposlenik ( po ugovoru o djelu ) mora dio svoga dohotka usmjeravati u mirovinske fondove i to na slijedeći način: 
  • 15 % brutto plaće izdvaja se u tako zvani I stup
 
  • 5 % brutto plaće izdvaja se u neki od obveznih mirovinskih fondova
( taj novac se investira i predstavlja Vašu buduću imovinu, i ovisi o tome koliki prinos ostvaruje Vaš obvezni mirovinski fond )
 

Primjer izračuna buduće mirovine: 

  • ako poslodavac svaki mjesec na Vaš račun uplaćuje 300 kn ( godišnje 3.600 kn ) i ako uzmemo da Vam do mirovine treba 20 godina, te pretpostavimo da Vaš mirovinski fond ostvaruje prinos od 6 %, tada bi Vaša ukupna imovina na Vašem računu obveznog mirovinskog fonda nakon proteka 20 godina bila 137.000 kn

  • ako pretpostavimo da fond ostvari samo1 % veći prihod, dakle 7 % tada bi vrijednost Vaše imovine iznosila 153.000 kn, to jest 11 % više 

  •  iz svega naprijed navedenog je jasno da nije isto u koji obvezni mirovinski fond se uplaćuju sredstva
 
poslovanje obveznih mirovinski fondova kod nas:
 
Trenutna cijena  
Obvezni fondovi
Datum
Prinos od osnutka
Prinos  u %
2011.
2012.

PBZ Croatia
09.01.2013.
64,32 %
-1,43
9,34

Raiffeisen OMF
09.01.2013.
78,95 %
-0,62
12,80

Erste plavi OMF
09.01.2013.
84,67 %
-1,35
15,12

AZ OMF
09.01.2013.
83,11 %
2,75
12,18

 
Razlika između fonda sa najvišim prinosom i onoga sa najnižim prinosom iznosila bi ako se ovako nastavi cca. 21 % što bi značilo da pravilnim odabirom obveznog mirovinskog fonda ostvarujete 21 % veću mirovinu.
Kako pravilno odabrati obvezni mirovinski fond ovisi isključivo o Vama.
 

TREĆI MIROVINSKI STUP - DOBROVOLJNI

- Zakonom stimulirana štednja :

  • državni poticaji (15% godišnje štednje, ali do max. 750 KN)
  • minimalna uplata 100 kn, uplaćujete kad želite i koliko želite
  • mogućnost raspolaganja sredstvima nakon 50. godine života osiguranika nakon smrti osiguranika ušteđena ili neisplaćena sredstva su nasljedna (osim u slučaju isplate doživotne mirovine)       
  • uz sadašnje uvijete i stimulaciju ovo je najpovoljniji oblik štednje za mirovinu, pogotovo za osobe od 40 i više godina.

Osnovni modeli isplate mirovine :

a) jednokratna isplata do 30% od ukupne ušteđevine a ostatak u renti kroz 5,10 ili 15 godina
b) doživotna renta
c) doživotna renta s zajamčenim razdobljem isplate
d) zajednička doživotna renta
Porezne olakšice za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju zaposlenicima
 
 Početkom srpnja na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Najznačajnija izmjena vezana uz poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova se odnosi na uvođenje poreznih olakšica za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima.
 
Primjenom novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je na snazi od 01. srpnja 2010. godine ( NN 80/10). izdvajanje poslodavaca u treći stup mirovinskog osiguranja više se neće smatrati plaćom do iznosa od 500,00 kn mjesečno, to jest do 6.000,00 kn godišnje, što znači da poslodavac ne plaća poreze i doprinose na navedenu vrstu uplata za svoje zaposlenike. Iznimno za 2010. godinu, navedene su premije oslobođene oporezivanja ukupno do 3.000,00 kn za uplate izvršene nakon 01. srpnja 2010. godine.
 
Uvođenjem poreznih olakšica poslodavci imaju mogućnost da, pored iskazane brige i dodatnog stimuliranja svojih zaposlenika, stvaraju konkurentnost na tržištu rada te izgrađuju imidž društveno odgovorne poslovne organizacije. Nadalje, ocjenjujemo da dobrovoljna mirovinska štednja uz dosadašnje prednosti (državna poticajna sredstva i prinos fonda) dobiva važnu dodatnu prednost. Iz toga razloga, vjerujemo da će se interes za dobrovoljnom mirovinskom štednjom dodatno povećati.  
     
Kako odabrati fond ?

Ovisno o trajanju štednje, predviđenom iznosu i dinamici uplate, ulaznim naknadama i prinosima fondova izrađujemo simulaciju razvoja kapitala u svakom pojedinom fondu. Takva informacija Vam pomaže ta odaberete za Vas najbolji mirovinski fond. Naravno, ta simulacija predviđa da će svaki fond ostvarivati prihode kakve je ostvarivao do izrade simulacije. Koliko će prinos u budućnosti odstupati od prinosa do izrade simulacije približno tolika će biti i greška u izračunu i uz pretpostavku da poticaji ostanu takvi kakvi su i sada.
Detaljnije informacije o investicijskim fondovima možete dobiti na mob:  091-9005-943 ili 099-6626-000

Dobrovoljni fondovi
Datum
Prinos od osnutka
Prinos  u %
2011.
2012.

Raiffeisen DMF
09.01.2013.
70,93 %
-3,21
1,72

AZ Benefit
09.01.2013.
94,08 %
0,38
18,14

AZ Profit
09.01.2013.
115,64 %
-1,28
11,22




Kvalitetan članak
PLAN VLADE ZA SMANJENJE DEFICITA
Linić iz naše mirovinske štednje uzima 2 mlrd. kuna
Vladi u roku od dva tjedna treba 7,5 milijardi kuna pa će uzeti dio iz mirovinskih fondova

Rebalansom proračuna za 2014. Vlada mora riješiti manjak od približno 7,5 milijardi kuna. Ministarstvo financija sastavilo je prijedlog mogućih mjera koje ugrubo znače da bi rashode trebalo smanjiti za oko 4 milijarde kuna, a prihode povećati za barem 3,5 milijardi kuna.

Predložene mjere nisu još prihvaćene, ni konačne jer se o njima moraju izjasniti koalicijski partneri. Kada je riječ o povećanju prihoda, najviše bi se moglo dobiti smanjivanjem doprinosa za uplate u drugi mirovinski stup te povlačenjem dobiti iz poduzeća u većinskom ili djelomičnom vlasništvu države.
Djelomično zadiranje u drugi mirovinski stup značilo bi da se umjesto sadašnjih 5 posto doprinos uplaćuje po stopi od oko 3 posto. Naši izvori tvrde da bi ta mjera bila privremena, na rok od dvije ili tri godine. “Drugi mirovinski stup se ne ukida”, kažu nam.

Koliko će uzeti

Da ministar Linić ozbiljno razmišlja o novcu iz drugog mirovinskog stupa, rekao je nedavno u jednom intervjuu, kada je izrazio nezadovoljstvo investicijskom politikom mirovinskih fondova. Ako se aktivnije ne uključe u kapitalno financiranje energetskih i drugih državno-privatnih i pravnih projekata, rekao je, Vlada bi mogla zamrznuti uplate u drugi mirovinski stup i taj novac usmjeriti u državni proračun. Riječ je o doprinosu od 5 posto koji fondovima godišnje donosi oko 5 milijardi kuna. Sudući po najnovijim informacijama, u Ministarstvu financija ne bi zamrznuli cjelokupni doprinos od 5 posto, već bi ga na određeno vrijeme smanjili na oko 3 posto, a onda bi neka sljedeća Vlada odlučila što dalje. Ako bi se odlučila za taj potez, približno dvije milijarde kuna preusmjerilo bi se iz mirovinskih fondova u državni proračun. Zamrzavanje uplata, smanjivanje dijela doprinosa ili potpuno ukidanje drugog stupa korak je na koji su se tijekom krize odlučile mnoge zemlje.

Iskustva EU zemalja

Poljska je, primjerice, jesenas ukinula drugi stup i tako jani dug smanjila sa 55 na 47 posto BDP-a, Mađarska ga je nacionalizirala prije dvije godine, a Slovačka je doprinos iz plaća smanjila sa 9 na 4 posto. Za tu ideju već se dulje vrijeme zauzimaju i brojni protivnici sadašnjeg modela mirovinskog sustava u Hrvatskoj jer smatraju da mirovinska reforma nije dala rezultate. Ako se ministar odluči za privremeno smanjenje dijela doprinosa u drugi stup, ta će interventna mjera, poput povlačenja dobiti iz javnih poduzeća, imati jednokratni učinak.
To opet znači da se problem odgađa i ne rješava se “strukturna ravnoteža”.
Stoga je vrlo upitno što će na kraju reći Europska komisija i koja je opcija njoj (ne)prihvatljiva. Da bi smanjila deficit, Vlada će ipak morati, uz novac iz drugog mirovinskog stupa, povući i dobit javnih tvrtki.
Proračun bi time mogao ubrati oko milijardu kuna. No, taj će iznos ovisiti među ostalim i o Ini. Naime, njenu dobit Vlada ne može slobodno raspoređivati jer joj za to treba suglasnost MOL-a kao najvećeg dioničara.
Kao moguće mjere za povećanje prihoda ministar Slavko Linić predložio je i dvije porezne: uvođenje poreza na zaradu od kamata i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit.

Top-lista mjera

Spominje se oporezivanje kamata po stopi od 20 posto. Procjene su da bi u tom slučaju država zaradila nekoliko stotina milijuna kuna. “Nije tu riječ o milijardu kuna kao što se govori, već o puno manjem iznosu”, čuli smo od upućenog sugovornika.
Mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, rečeno nam je, sigurno nije opcija za 2014. godinu.
Smanjenje rashoda, prema prijedlogu ministra financija, osigurat će se prije svega rezanjem kapitalnih ulaganja, subvencija i uštedama na plaćama.
Naši izvori tvrde da se mirovine i plaće sigurno neće dirati, ali će se uštedjeti oko 400 milijuna kuna kroz ukidanje raznih dodataka na plaće u javnom sektoru.
Subvencije po raznim osnovama mogle bi se smanjiti za 500 milijuna kuna.
“Ministar financija predložio je cijeli meni mjera kojima bi se moglo osigurati pokrivanje manjka u proračunu. Sada tek treba raspraviti s partnerima i odlučiti koje ćemo od tih mjera i prihvatiti”, kaže jedan naš sugovornik.

Članak preuzet sa: www.jutarnji.hr