1. U što
investicijski fondovi ulažu sredstva?
U dionice,
obveznice, kratkoročne vrijednosne papire,
bankovne depozite i ostale papire propisane
zakonom i definirane u prospektu i statutu.
2. Tko
odlučuje o tome koje će vrijednosne papire fond
kupovati, a koje prodavati?
Uprava KD
Investments-a uz svakodnevne konzultacije sa
analitičarima i brokerima iz našeg holdinga te
drugim financijskim institucijama sa kojim imamo
ugovorenu suradnju.
3. Da
li ulagatelji mogu imati utjecaj na
investicijske odluke?
Ne. Po Zakonu o
investicijskim fondovima upravljanje fondom je
isključivo u rukama društva za upravljanje,
naravno u granicama koje postavlja
zakonodavstvo.
5.
Diverzifikacija (raspršenost) imovine diktirana
je i zakonskim ograničenjima ulaganja!
- U vrijednosne
papire jednog izdavatelja ne smije se uložiti
više od 5% vrijednosti investicijskog fonda ,
ali se izuzetno može u vrijednosne papire jednog
izdavatelja uložiti do 10% vrijednosti
investicijskog fonda pod uvjetom da ukupna
vrijednost takvih vrijednosnih papira drugih
izdavatelja ne prelazi 40% vrijednosti
investicijskog fonda.
- Depoziti u financijskim institucijama i druga
novčana sredstva investicijskog fonda smiju
iznositi najviše 49% vrijednosti investicijskog
fonda.
- U Depozitnoj banci dopušteno je držati najviše
do 50% novčanih sredstava.
-Obveznice istog izdavatelja otvoreni
investicijski fond može stjecati samo ako njihov
ukupni nominalni iznos ne prelazi 10% od
ukupnog nominalnog iznosa svih obveznica istog
izdavatelja ako su u opticaju.
-Dužničke vrijednosne papire koje izdaje RH ili
za koje garantira RH fond smije stjecati bez
ograničenja.
6. Kako
je osigurana likvidnost fondova?
Društvo mora
voditi računa da su struktura ulaganja i
depozita takva da osiguravaju mogućnost isplate
svih zahtjeva u svakom trenutku, tj. u roku do
sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za
isplatu.
7. Kako
se izračunava vrijednost udjela ?
Vrijednost
udjela na tekući dan izračunava se tako da se
podijeli neto imovina fonda s ukupnim brojem
udjela u opticaju na isti dan. Neto imovina
fonda se izračunava po propisanoj
računovodstvenoj metodologiji tako, da se od
sveukupne imovine fonda odbiju sve obveze,
troškovi ili rezervacije.
8. Kako
se vrjednuju pojedinačni ulozi fonda?
Vrijednosni
papiri koji kotiraju na burzi, vrednuju se po
zadnjem tečaju. Društvo za upravljanje utvrđuje
vrijednost papira koji nisu uvršteni za prodaju
na burzi. Metode procjene i utvrđivanja
vrijednosti moraju biti u skladu s međunarodnim
računovodstvenim standardima. Za poslove
procjene i utvrđivanja vrijednosti imovine fonda
društvo za upravljanje investicijskim fondovima
može koristiti usluge drugih stručnih
institucija i savjetnika.
9.
Zašto se uplate i isplate iz fonda obračunavaju
po budućoj vrijednosti udjela ?
"Otvoreni
investicijski fond je imovina u posjedu većeg
broja vlasnika. Imovina je podijeljna na udjele
zato da olakša evidenciju ulagatelja i praćenje
uspješnosti poslovanja fonda. Ulagatelj se može
u bilo kojem trenutku odlučiti da želi još
sredstava uplatiti u fond ili pak da želi
određeni iznos povući iz fonda. Uplate ili
isplate pojedinca ne smiju utjecati na imovinu
ostalih ulagatelja. Drugim riječima uplate i
isplate ne smiju utjecati na vrijednost udjela
.
Što se događa
kada ulagatelj uplaćuje ili zahtijeva isplatu iz
fonda?
Uplatom
ulagatelja, u fond prispjevaju novčana sredstva.
Imovina fonda se tako poveća za određeni iznos
umanjen za ulaznu proviziju. Društvo za
upravljanje fondom za taj novac kupuje
vrijednosne papire u skladu s investicijskom
politikom fonda. Na koji način se izračuna
koliko udjela pripada ulagatelju koji je uplatio
taj iznos u fond? Sukladno s pravilom da uplate
i isplate ne smiju utjecati na vrijednost udjela
, ona se izračuna tako, kao da uplate ili
isplate nije ni bilo. Nakon toga se uplata ili
isplata obračuna po novoj vrijednosti udjela
koja u trenutku uplate ili isplate nije bila
poznata i ta vrijedi za novu uplatu ili
isplatu..
Zašto nije
moguće nove uplate ili isplate obračunavati po
trenutno znanoj, odnosno važećoj vrijednosti
obračunske jedinice?
To je najlakše
pojasniti slijedećim primjerom:
Zamislimo da je imovina otvorenog investicijskog
fonda 1.000.000 Kn, a broj udjela 1.000 .
Vrijednost udjela je 1.000 Kn. Novi ulagatelji
uplate još 1.000.000 Kn. Cijene vrijednosnih
papira u vlasništvu fonda na taj isti dan
porastu na burzi za 10 %. Za koliko bi morala
porasti vrijednost udjela ? Za 10 %, naravno. No
to se ne bi dogodilo kada bi se uplate
obračunale po tekućoj vrijednosti udjela !
Otvoreni
investicijski fond prije uplate:
Ukupna imovina:
1.000.000 HRK
Broj udjela u opticaju: 1.000
Vrijednost udjela: 1000 HRK
Otvoreni
investicijski fond nakon uplate, ako se udjel
obračuna po tekućoj vrijednosti u trenutku
uplate:
Ukupna imovina:
2.100.000 HRK
Broj udjela: 2.000
Vrijednost udjela: 1.050 HRK
Otvoreni
investicijski fond nakon uplate, ako se udjel
obračuna po budućoj vrijednosti udjela:
Skupna
vrednost: 2.100.000 HRK
Broj udjela: 1.909,091
Vrijednost udjela: 1.100
Posljedice ako
bi se uzimao u obzir obračun po tekućoj
vrijednosti udjela.
Kao što se može
vidjeti iz primjera kod obračunavanja po tekućoj
vrijednosti udjela u trenutku uplate "novi"
ulagatelji bi svojim uplatama (1.000.000 )
"prouzročili" da udjel ne bi porastao za 10 %
(na 1.100 ), nego samo za 5 % (1.050 ). Pri
obračunu uplata ili isplata po tekućoj
vrijednosti udjela uvijek bi bilo utjecaja na
vrijednost udjela. Kako bi se osjećali kad bi
vrijednost vašeg udjela porasla manje nego što
bi trebala obzirom na tečaj na burzi, a
upravljač bi vam pojasnio kako "su imali
neočekivano veliku uplatu"? Na isti način ako
bi tečaj bio negativan, dogodilo bi se obrnuto,
nove uplate bi "ublažile" pad vrijednosti udjela
. Isplate isto tako utječu na vrijednost
obračunske jedinice: u primjeru rasta tečaja
prouzročile bi još veći skok, a u slučaju pada
tečaja bi još dodatno povećale pad. Obračun po
tekućoj vrijednosti udjela je zato nepošten. U
primjeru rasta tečaja oštećeni bi bili postojeći
ulagatelji i ulagatelji koji izlaze iz fonda jer
bi udio premalo porastao. U primjeru pada tečaja
oštećeni bi bili novi ulagatelji, tj.oni koji
uplaćuju.
Istina je da je
obračun udjela po budućoj vrijednosti manje
praktičan od obračuna po trenutnoj vrijednosti,
ali je to do sada jedini poznati ˝pošteni˝ način
obračuna.
10. Da
li se vrijednost udjela može promijeniti i na
dane kada burza ne radi?
Može. Jer se na
taj dan može kupiti ili prodati vrijednosni
papir kojim se ne trguje preko burze, što može
utjecati na vrijednost udjela.
11. Da
li fond ulagateljima isplaćuje ostvareni
dobitak?
Ostvareni
dobitak ulazi u ukupnu imovinu fonda i tako
uvećava njegovu vrijednost. Time se povećava i
vrijednost imovine svakog ulagatelja , razmjerno
broju udjela koje posjeduju.
12. Da
li otvoreni investicijski fondovi mogu
investirati u druge otvorene investicijske i
privatizacijske investicijske fondove?
Da. U svijetu
je to uobičajena pojava i postoje brojni fondovi
koji investiraju isključivo u druge
investicijske fondove.
13. Da
li fondovi mogu kupovati vrijednosne papire
stranih izdavatelja?
Da. Zakon o
investicijskim fondovima to dozvoljava. Time se
dobivaju dodatne mogućnosti za uspješno
disperziranje rizika i smanje oscilacija u
vrijednosti udjela.