COST AVERAGE EFEKT- METODA PROSJEČNOG TROŠKA

Na pitanje "kada je pravi trenutak za početak ulaganja?", odgovor je jasan: sada!

Što prije počnete sa ulaganjima, prije ćete postići rezultate.

Rizici zbog događaja na burzi, gospodarske ili političke krize, valutnih oscilacija itd. mogu se bitno smanjiti. Rješenje takvog problema je u redovnim uplatama koje su sastavni dio investicijskog plana.

Ulagač kod viših vrijednosti udjela dobiva manji broj udjela za određenu vrijednost uplate dok kod iste uplate pri nižim vrijednostima udjela dobiva veći broj udjela. Ukoliko bi događanja na burzi privremeno utjecali na to da vrijednost udjela bude niska, to bi dovelo do kupnje udjela po povoljnoj cijeni (cost-average efekt - metoda prosječne kupovne vrijednosti) pa bi ulagatelj raspolagao sa većim brojem udjela.
Metoda prosječne kupovne vrijednosti će vam sačuvati živce i dragocjeno vrijeme, koje biste trebali za razmišljanje o "pravom trenutku" za ulaganja u investicijske fondove.

Ulaganja po metodi prosječne kupovne vrijednosti je jednostavno uplaćivanje jednakih iznosa, u jednakim vremenskim periodima (npr. 100 eura svakog 18. u mjesecu). Ako je vrijednost udjela niža, kupit ćete za isti iznos više udjela nego kada je vrijednost udjela viša. Ukoliko uzmete u obzir metodu prosječne kupovne vrijednosti, prosječna vrijednost udjela, po kojoj ste kupovali udjele, će biti vjerojatno niža od prosječne vrijednosti udjela na promjenjivom tržištu u istom periodu.

U periodu od pet mjeseci ulagatelj ulaže 500 eura u investicijski fond. Svaki mjesec ulaže 100 eura i za pet mjeseci kupi 7,8334 udjela. Prosječna cijena koju daje za udjel iznosi 63,83 eura. Koliko je iznosila prosječna vrijednost udjela u petomjesečnom razdoblju? U prvom mjesecu je udjel bio vrijedan 60 eura, u drugom 30, u trećem opet 60, u četvrtom 150 i u petom 200 eura. Ako te vrijednosti zbrojimo i svotu podijelimo sa brojem mjeseci, dobit ćemo prosječnu vrijednost udjela u petomjesečnom razdoblju koja iznosi 100 eura. Ulagač je zaradi metode prosječne kupovne vrijednosti za 500 eura kupio više udjela nego što bi ih kupio ukoliko bi kupovao po prosječnoj vrijednosti udjela u razdoblju od pet mjeseci.

Ulagač je za 100 eura kupio više udjela kada su vrijednosti bile niže, odnosno manje udjela kada su vrijednosti bile više. Trošak kupovine za jedan udio je bio niži od prosječne vrijednosti udjela u petomjesečnom periodu. To bi se dogodilo u svakom slučaju neovisno od visine uloženog iznosa.

U slučaju da bi ulagač udjele prodavao u šestom mjesecu, kada je vrijednost udjela, kao što se vidi iz grafa iznosila 80 eura, bi svejedno ostvario prinos 126,67 eura(80 eura x 7,8334 udjela minus 500 eura investicija). Ako bi kupio udjele po prosječnoj vrijednosti u petomjesečnom razdoblju (100 eura), bi imao 100 eura gubitka (80 eura x 5 udjela minus 500 eura investicija).

Sada Vam je poznata metoda prosječne kupovne vrijednosti ili cost-average efekt, i biti će vam lakše kada budete vidjeli promjene vrijednosti udjela vašeg(vaših) investicijskog fonda u koji ste ili tek namjeravate uložiti svoja sredstva. Ukoliko su promjene na tržištu veće, više će do izražaja doći metoda prosječne kupovne vrijednosti.

Treba upozoriti da cost-average efekt ne garantira veći profit od ulaganja sredstava u fond u jednokratnom iznosu. Cost-average efekt će većini ulagača, zbog promjena tečaja, još dodatno povećati dobit u trenutku rasta tečaja, i smanjiti, ponekad svesti na nulu, gubitak u vrijeme negativnih događanja na burzi.
 

NAŠI  PARTNERI

 [ Home ] [ Up ]    Zanimljivo